Unatrag četiri godine koje nas dijele od preranog i neprežaljenog odlaska našeg prijatelja Tonka Maroevića, uglednog akademika i predanog člana Matice hrvatske, no prije svega dobrohotnog čovjeka renesansne širine i neprikosnovene erudicije, koji je pomagao svoj Paiz gdje god je moguće, Muzej Staroga Grada nastoji sakupiti što više umjetničke građe u čijoj izvedbi je i on sudjelovao prilozima vazda prvorazrednim i dragocjenim za hrvatsku kulturu en général. Rezultati nisu izostali i ovaj Muzej, marom kustosa i pridruženih prijatelja, u novoosnovanoj muzejskoj zbirci radnog naslova “Arhiv Tonko Maroević”, od 2021. godine čuva i povremeno izlaže donacijama pribavljene grafičke mape najistaknutijih hrvatskih likovnih umjetnika i pjesnika te niz arhivskih fotografija koje ukazuju na panoramu Tonkovih zastupanja i promicanja nacionalnih kulturnih i umjetničkih obilježja i, konačno, slike koje su umjetnici namijenili Tonku Maroeviću u počast.
Najsvježiji primjer marnog postupanja Muzeja s dijelom Maroevićeve spisateljske i pjesničke ostavštine čini ova treća izložba posvećenja njemu u počast. Naslovili smo ju “Rukoveti grafika, stihova i proze u spomen na Tonka Maroevića” i priredili ju uoči četvrte godišnjice njegove smrti. Za njezino ostvarenje, kao i za prethodne dvije starogrojske izložbe hommage à Tonko (2021. i 2023.), golemu zahvalnost iskazujemo gospodinu Boži Biškupiću, velikom donatoru Muzeja i nenadmašnom nakladniku prvoklasnih bibliofilskih knjiga i grafičkih mapa.
Pred vama je sedam grafičko-poetskih ostvarenja iz razdoblja od 1978. do 2002. odličnih i najodličnijih hrvatskih likovnih umjetnika koji čine vrh grafičkog umijeća u Hrvatskoj, poglavito kad se radi o slikovnoj interpretaciji poetske riječi. Svima njima – a riječ je o Nives Kavurić-Kurtović, Dragici Cvek Jordan, Ivanu Lackoviću Croati, Dimitriju Popoviću, Matku Trebotiću i Talijanu Albertu Cavalieriju – Maroević je za spomenute slikovne interpretacije u izloženim mapama napisao čista srca zanosne predgovaračke ili pogovaračke studije koje su pokazale ključnima ne samo za njihove profesionalne karijere, nego i summu vrijednosnica kojima raspolaže hrvatska likovna umjetnost 20. stoljeća.
Nadamo se da će se naći pozvanih da dopunjavaju naša tumačenja grafičkih ostvarenja prezentirana u skedariju ovoga kataloga, da ga obogaćuju intimnim sadržajima i da ih ocjenjuju prema vlastitim kriterijima. Dapače, zato s dužnim poštovanjem i predstavljamo dijelove golema Tonkova opusa koji su donacijama ušli u starogrojsku muzejsku zbirku. Nama je najbitnije, da smijemo ustvrditi kako muzejska nastojanja nisu bez pokrića i kako zbirka “Arhiv Tonko Maroević” ima svoju jezgru i iznad svega, autonomne likovne vrijednosti. Jer, svaka ženerozna donacija dijela neke umjetničke ostavštine pa i samo jedne vrijedne umjetnine pojedinih protagonista likovnog umijeća u nas neizbrisiv je zalog trajnih vrijednosti hrvatske kulture, njene bogate likovne dionice kao i jamac njezine svijetle budućnosti.